web 2.0

Glavni uzroci ugroženosti stepskog sokola u Hrvatskoj su krivolov, nedostatak pogodnih staništa i vjerojatno upotreba kemijskih sredstava u suzbijanju štetnika u poljoprivredi. Iako je stepski sokol  kao i sve grabljivice u Hrvatskoj zakonom zaštićen u praksi je zaštitu teško provesti. Poznati su mnogi slučajevi trovanja grabljivica gdje je izuzetno teško utvrditi tko ga je proveo i da li je ono namjerno ili je slučajno. Isto tako mnoge su grabljivice žrtve nesavjesnih lovaca koji u njima prepoznaju “štetočine“ odnosno konkurenciju. Istraživanja u drugim državama su pokazala da jedan dio ptica stradava i na električnim stupovima, odnosno provodnicima. Ovi slučajevi su češći kod lošije konstruiranih dalekovoda, prvenstveno onih s nižim naponom gdje je razmak između vodiča manji i gdje su izolatori kraći. Veliku opasnost za stepskog sokola predstavlja i nezakonita trgovina ovim pticama.

Tijekom provođenja ovog projekta zamijećeno je da i kod nas postoji problem s krađom mladih sokola. Iz tog razloga nisu spomenute točne lokacije pojedinih gnijezda.

Jugozapadna granica areala stepskog sokola zahvaća istočni dio Hrvatske u kojem je ova ptica zabilježena još u 19 stoljeću. Kao većina rubnih područja rasprostranjenosti pojedinih vrsta tako i istočna Hrvatska predstavlja osjetljivo područje na kojem lako može doći do izumiranja te vrste.  Kako bi se smanjila opasnost od izumiranja ove vrste u Hrvatskoj, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere koje bi omogućile opstanak stepskom sokolu na ovom teritoriju. Važno je u što većoj mjeri ukloniti opasnosti koje mu prijete, kao što su ubijanje, trovanje i hvatanje ptica. Potrebno je uspostaviti trajnu suradnju s HEP-om i postaviti umjetna gnijezda, iz kojih će ptići teže ispadati čime bi se povećala uspješnost gniježđenja. Ovom su metodom u Mađarskoj postignuti značajni rezultati gdje je i zabilježen najveći porast broja parova u Europi. Nadalje, od izuzetne je važnosti organizirati radionice na kojima će se popularizirati ova vrsta i njen značaj, te mijenjati svijest kod ljudi koji ujedno predstavljaju najveću opasnost za ovu vrstu, uspostaviti bolju suradnju i izmjenu informacija s pojedincima i organizacijama koji provode slična istraživanja u susjednim zemljama.

10/12

Prethodna stranica no3 Slijedeća stranica

The Saker falcon is a species that can use all available food sources. It is adapted for hunting in open areas, such as semi-desert and desert steppes, and will accept any available prey. We were able to determine the diet of the Saker falcon from material collected in and near the nest (pellets and feathers). Due to the lack of bones in the pellets, we were unable to determine exactly which mammals were eaten, though these were likely mice and voles from nearby areas. Collected bird remains (primarily feathers) were used to subsequently identify the following species: Passer domesticus, Sturnus vulgaris, Vanellus vanellus, Streptopelia decaocto, Columba livia, Pica pica, Corvus cornix, Corvus monedula, Phasianus colchicus and Faco tinnunculus. This list shows that the Saker falcon takes all available food.

9/12

Previous page no3 Next page

Stepski sokol je vrsta koja će iskoristiti sve raspoložive izvore hrane. Prilagođen je lovu na otvorenim predjelima kao što su stepe polupustinje i pustinje, te će prihvatiti bilo koji plijen koji mu je dostupan. Iz prikupljenog materijala u gnijezdu i njegovoj blizini (gvalice i perje) odredili smo čime se stepski sokol hrani. Zbog nedostatka kostiju u gvalicama, nismo uspjeli odrediti o kojim se točno vrstama sisavaca radi, no vjerojatno su to voluharice i miševi s okolnih obradivih površina. Iz prikupljenih ostataka ptica (uglavnom perje) naknadno su determinirane slijedeće vrste: Passer domesticus, Sturnus vulgaris, Vanellus vanellus, Streptopelia decaocto, Columba livia, Pica pica, Corvus cornix, Corvus monedula, Phasianus colchicus i Faco tinnunculus. Iz navedenog popisa je vidljivo da stepski sokol koristi svu dostupnu hranu.

9/12

Prethodna stranica no3 Slijedeća stranica

Previous Entries Next Entries